Osnovne karakteristike demencije

Prepoznavanje znakova demencije

Kada neko vama blizak sve više zalazi u starije godine, možda ćete primetiti da ta osoba postaje zaboravna. Ili da se može lako zbuniti. Ili da ne može da obavi nešto što je ranije radila s lakoćom. Ovi znakovi mogu ukazivati na početak demencije, uobičajenog poremećaja u starijem dobu. Imajte to u vidu i prikupite što više informacija o tom stanju. Kada vam bude jasno sa čim se svakodnevno suočava osoba o kojoj brinete, moći ćete da joj pružite najbolju moguću negu. Više informacija o demenciji možete da pronađete ispod na našem partnerskom forumu o demenciji

Šta je to demencija?

„Demencija“ je opšti termin za niz simptoma nastalih usled oštećenja mozga. Ona se može manifestovati na različite načine, u zavisnosti od zahvaćenih delova mozga. Obično dolazi do smanjenja sposobnosti pamćenja, planiranja i izvršavanja svakodnevnih zadataka. 
 
Ugrožene su druge takozvane kognitivne sposobnosti, kao što su jezik, poimanje vremena i sposobnost snalaženja u prostoru. U sklopu bolesti se takođe javljaju zabrinutost, depresija i promene u ponašanju. Svi ovi simptomi otežavaju život dementnim osobama, pa im je neophodna pomoć bliskih ljudi.
 
Termin „demencija“ opisuje skup simptoma u koje spadaju gubitak pamćenja, promene raspoloženja i problemi sa komunikacijom i rasuđivanjem. Postoji više tipova demencije. Najčešći su Alchajmerova bolest i vaskularna demencija.

Različiti tipovi demencije

Demencija je često progresivna, što znači da se simptomi pojavljuju polako da bi se vremenom pogoršali. Ako primetite kod sebe ili bliske osobe poteškoće u pamćenju ili druge promene u umnim sposobnostima, nemojte ih ignorisati. Što pre posetite lekara da biste utvrdili uzrok. Stručnim pregledom se može na vreme uočiti ovakvo stanje. Čak i kada simptomi ukazuju na demenciju, zahvaljujući ranoj dijagnozi, pacijent može maksimalno da iskoristi dostupne načine lečenja, kao i da se dobrovoljno prijavi za učešće u kliničkim ispitivanjima ili studijama. Takođe, može na vreme da napravi plan za budućnost.

Bolesti

Demencija nije samo jedna bolest. To je opšti termin za niz simptoma koji se javljaju usled različitih bolesti i tipova oštećenja. Koncentrisaćemo se samo na pet najčešćih oblika demencije, s tim što ćemo pružiti kratak opis i nekih drugih oblika.  
 
Alchajmerova bolest – usled ove bolesti, sposobnost komunikacije s vremenom postaje sve teža. Važna je rana dijagnoza.
 
Vaskularna demencija – obično napreduje krupnim ili sitnim koracima nakon većih i manjih moždanih udara. 
 
Frontotemporalna demencija – jedna od primarnih degenerativnih demencija.
 
Hantingtonova bolest – veoma retka bolest: procenjuje se da na svakih 100.000 osoba od nje oboli 5. 
 
Demencija sa Levijevim telima – procenjuje se da se u 2–20 posto svih slučajeva demencije radi o ovom obliku.
 
Mešovita demencija – ovaj oblik demencije je prisutan kada se istovremeno jave simptomi različitih tipova demencije. 
 
Sekundarna demencija – ovaj oblik demencije pokriva približno osamdeset bolesti i povreda, na primer, tumore mozga, zloupotrebu alkohola i razne nedostatke.
 
Parkinsonova bolest – nastaje usled nedostatka neurotransmitera dopamina i javlja se u 1,2 – 3 posto svih slučajeva demencije.

Život sa demencijom

Dijagnoza demencije može da predstavlja šok za vas i vaše bližnje, nakon čega ćete verovatno prolaziti kroz razne faze. Ipak, važno je znati da tu nije kraj. Čak i kada vam je teško, imajte na umu da se život sastoji od mogućnosti i izazova. 
 
Pročitajte više na dementiaforum.org.